Ekologija mora (2406)

izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić;
izv. prof. dr. sc. Marijana Pećarević

Sveučilište u Dubrovniku

Spoznati složenost ekosustava u morskom okolišu te načine održavanja biološke raznolikosti u moru.

Uvod - Ekologija općenito
Uvod- Ekologija mora (Oceani, zatvorena mora, obalni sustavi, estuariji)
Uvod- Ekologija mora (Jadransko more)
Značajke ekosustava I. (temperatura, slanost, kisik, dušik, fosfor, silicij)
Značajke ekosustava II. (valovi, struje, svjetlost, vertikalne migracije, prilagodbe živog svijeta
Značajke ekosustava III. (ponašanje, vertikalne migracije, DSL, prilagodbe živog svijeta)
Metode i alati istraživanja mora I. (Meteo, valovi, struje, temperatura, slanost, kisik, nutrijenti)
Metode i alati istraživanja mora II. (kvalitativno, kvantitativno, nekton, plankton, bentos)
Općenite značajke živog svijeta – autohtone – alohtone vrste, plankton, bentos, nekton, definicije, primjeri, jadranske specifičnosti
Plankton I- osnovna raspodjela; bakterioplankton, fitoplankton, zooplankton i predstavnici skupina
Plankton II- meroplankton – holoplankton, predstavnici, karakteristične vrste, razdioba u vertikalnom stupcu mora
Plankton III – biomasa planktona, međusobni odnos u hranidbenom lancu, neritički plankton, oceanski plankton, prostorne migracije, odnos prema bentosu i nektonu
Bentos I - osnovna raspodjela, fitobentos, zoobentos, predstavnici skupina i karakteristične vrste
Bentos II – predstavnici skupina na različitim dnima i dubinama (mulj, pijesak, hridinasto)
Bentoska bionomija Jadranskog mora- karakteristični facijesi (poseban osvrt na livade morskih cvijetnica)
Karakteristični morski ekosustavi u oceanima- mangrove, koraljni grebeni, Sargaško more, dubokomorske životne zajednice
Nekton I - osnovna raspodjela, glavonošci, kornjače, ribe, sisavci – horizontalne migracije (sjeverna-južna mora, Florida – Sredozemno more, južni – sjeverni Jadran)
Nekton II – Srdela (Sardina pilchardus) mrijestilišta i ekološko tumačenje)
Obraštajne zajednice i akvakultura: obraštaj kaveza, kolektora i pergolara – ovisnost o ekološkim uvjetima
Introdukcija vrsta I. – putevi unosa, uzroci, posljedice, Crveno more – sjeverni Jadran, Atlantik – Crno more, Caulerpa spp. Mnemiopsis sp.
Introdukcija vrsta II. - balastne vode, Jadransko more, opasnosti u akvakulturi
Primjeri ekosustava I. Obalni ekosustavi, Limski zaljev, Riječki zaljev, Kaštelanski zaljev, Rijeka dubrovačka, Bokokotorski zaljev.
Primjeri ekosustava II. Otvoreno more, Sredozemno more, sjeverni Jadran, južni Jadran
Specifični ekosustavi I - Mljetska jezera
Specifični ekosustavi II – Malostonski zaljev – delta Neretve
Specijacija i biogeografija- alopatričke i simpatričke populacije, uzroci divergencije
Iskorištavanje mora i posljedice- ribolov, onečišćavanje,
Bioraznolikost i zaštita prirode
Zaključak - rekapitulacija osnovnih ekoloških pojmova i njihova analiza u odnosu na iskorištavanje mora

1. Analizirati funkcionalnost ekosustava u morskom okolišu.
2. Predložiti načine primjene ekoloških principa i načela u zaštiti prirodnih bogatstava i održavanju biološke raznolikosti u moru.
3. Utvrditi praktične pristupe iskorištavanja morskih ekosustava za akvakulturu i druge namjene.
4. Preispitati svrhu i značaj posebnih mjera za zaštitu pojedinih obalnih ekosustava.

Sudjelovanje na predavanjima i vježbama i izrada seminarskog rada koji mora biti publiciran u nekom od znanstvenih časopisa.

ačin izvođenja je kombinacija svih navedenih kategorija

1. Ricklefs and Miller: Ecology. 1999. (4. Ed.) Freeman and Co.
2. Barnes, R.S.K. & R.N. Huges 1982. An introduction to Marine Ecology, Blackwell Science, UK, London, pp. 351
3. Šolić, M. 2003. Osnove ekologije (interna skripta + power point prezentacije) http://www.izor.hr/hr/nastava/osnove_ekologije/OE_prez.html

Begon, Harper and Townsend: Ecology: Individuals, Populations and Communities. 1997. (3. Ed.),
Ercegović, A. 1949. Život u moru – biologijska bionomija Jadranskog mora. HAZU, Zagreb, 412 pp.

Anketa studenata.
Uspješnost kolegija će evaluirati svake godine zajedničko stručno povjerenstvo Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na temelju uspjeha na ispitu i anketa.