Šifra: 1005
Naziv Predmeta: Molekularna biologija stanice
Studijski program: Molekularne bioznanosti
Modul: Obvezni kolegij
Nositelj predmeta:

Prof.dr.sc. Hrvoje Lepeduš
naslovna prof.dr.sc. Koraljka Gall Trošelj, zn.savjetnica
Ustanova nositelja predmeta:

(HL)Filozofski fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
(KGT) Institut Ruđer Bošković
Suradnici – izvoditelji:

naslovna doc.dr.sc. Lidija Milković, zn.suradnica
Status predmeta: Obvezni kolegij
Godina u kojoj se predmet predaje: I. godina
Semestar u kojem se predmet predaje: I. semestar
Cilj predmeta:

Spoznati dinamičku povezanost staničnih struktura i njihovog funkcioniranja kao i kontinuitet staničnih procesa te podržati konceptualno razumijevanje funkcioniranja stanice na molekularnoj razini korištenjem suvremenih znanstvenih spoznaja.
Sadržaj predmeta:

Kemijski sastav stanice. Pregledni plan stanične organizacije: protocite, eucite. Organizacija i kemizam biomembrana. Oblici transporta kroz biomembranu. Citoskelet. Struktura i funkcija interfazne jezgre: kromosomi, DNA i geni. Kontrola genske ekspresije. Stanični ciklus. Replikacija. Transkripcija. Mitoza i endomitoza. Mejoza i crossing-over. Endoplazmatski retikulum, ribosomi i biosinteza proteina. Golgijev sustav, lizosomi, peroksisomi, glioksisomi, vakuole. Mitohondriji: ultrastruktura i funkcija. Stanična energetika. Plastidi i plastidni pigmenti. Ultrastruktura kloroplasta i fotosinteza. Diferencijacija stanica i kontrola rasta. Molekularni mehanizmi koji dovode do razvoja karcinoma. Posebnosti metabolizma stanica karcinoma.
Ishodi učenja: kompetencije, znanje, vještine koje predmet razvija:

1. Primijeniti temeljna znanja o građi, strukturi i funkciji stanice u objašnjavanju molekularne osnove živoga svijeta.
2. Predvidjeti povezanost građe, strukture i funkcije stanice kao i kontinuitet staničnih procesa.
3. Konzultirati znanstvenu literaturu i kritički prosuditi metodologiju suvremenih znanstvenih istraživanja i rezultata koji dovode do novih znanstvenih spoznaja o građi i funkciji stanica te o životnim procesima na molekularnoj razini.
ECTS bodovi 4
Predavanja 15
Seminari (IS) 5
Vježbe (E) 5
Ukupno 25
Način izvođenja nastave i usvajanja znanja:

Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima i vježbama ili konzultacijama, te pripremiti seminare na odabrane teme.
Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: (napomene)
Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom samo relevantne kategorije) Pohađanje nastave, Aktivnosti u nastavi, Obvezan seminarski rad
Način ocjenjivanja: Usmeni ispit, Esej/Seminar, 9
Obvezna literatura:

ALBERTS, A., JOHNSON, A., LEWIS, J., RAFF, M., ROBERTS, K., WALTER, P., 2007: Molecular biology of the cell. 5th ed. Garland Science, New York – Abingdon.
COOPER, G.M., HAUSMAN, R.E., 2010: Stanica – molekularni pristup. Peto izdanje. (Urednik hrvatskog izdanja: Lauc, G.) Medicinska naklada Zagreb.
MURRAY, R.K., BENDER, D.A., BOTHAM, K.M., KENNELLY, P.J., RODWELL, V.W., WEIL, P.A., 2011: Harperova ilustrirana biokemija. 28. izdanje. (Urednice hrvatskog izdanja: Lovrić, J., Sertić, J.) Medicinska naklada Zagreb.
LEPEDUŠ, H., CESAR, V., 2010: Osnove biljne histologije i anatomije vegetativnih organa. Sveučilište J. J. Strossmayera u osijeku, Odjel za biologiju, Osijek.
Dopunska (preporučena) literatura:

REECE, J.B., URRY, L.A., CAIN, M.L., WASSERMAN, S.A., MINORSKY, P.V., JACKSON, R.B., 2013: Campbell biology. 10th ed. Pearson - Benjamin Cummings, San Francisco.
VOET, D., VOET J.G., 2010: Biochemistry, 4th ed. John Wiley & Sons, Inc. New York.
AMBRIOVIĆ RISTOV, A., 2007: Metode u molekularnoj biologiji. Institut Ruđer Bošković, Zagreb.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe (evaluacija):

Uspješnost kolegija će evaluirati svake godine zajedničko stručno povjerenstvo Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na temelju uspjeha na ispitu i anketa.