Šifra: 2603
Naziv Predmeta: Molekularna biologija psihičkih poremećaja
Studijski program: Molekularne bioznanosti
Modul: Biomedicina
Nositelj predmeta:

naslovna izv. prof.dr. sc. Dubravka Švob Štrac, viša zn. suradnica
Ustanova nositelja predmeta:

Institut Ruđer Bošković
Suradnici – izvoditelji:

naslovna doc. dr. sc. Gordana Nedić Erjavec, zn. suradnica
naslovna doc. dr. sc. Matea Nikolac Perković, zn. suradnica
Status predmeta: Izborni kolegij
Godina u kojoj se predmet predaje: I. godina
Semestar u kojem se predmet predaje: II. semestar
Cilj predmeta:

Razumjeti etiologiju i biokemijsku osnovu mentalnih poremećaja kao i osnove molekularne biologije u psihičkim poremećajima. Spoznati najnovija dostignuća u povezanosti genetskih promjena s etiologijom i liječenjem psihičkih poremećaja.
Sadržaj predmeta:

Etiopatogeneza i dijagnostika depresije (unipolarne i bipolarne), shizofrenije, Alzheimerove bolesti, posttraumatskog stresnog poremećaja i poremećaja ponašanja i ovisnosti. Prijenos živčanih podražaja. Neurotransmitori. Uloga neurotransmitora u etiologiji psihičkih poremećaja. Periferni biokemijski pokazatelji. Temeljna načela molekularne dijagnostike. Polimorfizmi promotora gena za proteine odgovorne za sintezu kateholamina (tirozin hidroksilaza, dopamin-beta hidroksilaza), serotonina (triptofan hidroksilaza), aktivni unos neurotransmitora (kateholaminergički i serotoninski transporter), razgradnju neurotransmitora (monoaminooksidaza A i B, katehol-O-metiltransferaza), te receptora (kateholaminergičkih i serotonergičkih). Psihofarmakogenetika. Genetska osnova i uspjeh liječenja psihotropnim lijekovima.
Vježbe izolacija DNA iz pune krvi, umnažanje DNA (lančana reakcija polimerazom, PCR reakcija), elektroforeza PCR produkata. Određivanje učestalosti pojedinog alela i genotipa.
Završni seminar: kritička analiza jednog znanstvenog članka iz područja predmeta («journal club»)
Ishodi učenja: kompetencije, znanje, vještine koje predmet razvija:

1. Objasniti osnove molekularne podloge neuropsihijatrijskih poremećaja.
2. Analizirati značaj farmakogenetičkih istraživanja.
3. Utvrditi neurobiološku podlogu shizofrenije, depresije, PTSP-a, Alzheimerove bolesti, alkoholizma, ADHD-a i poremećaja hranjenja i ponašanja.
4. Objasniti što su to biomarkeri bolesti ili biomarkeri odgovora na lijek.
5. Predložiti istraživanje utvrđivanja biološke podloge razvoja mentalnih poremećaja na osnovi relevantnih izvora i podataka iz polja biološke psihijatrije.
ECTS bodovi 4
Predavanja 5
Seminari (IS) 5
Vježbe (E) 10
Ukupno 20
Način izvođenja nastave i usvajanja znanja:

Redovito pohađanje nastave, opravdani izostanak do 2 sata nastave.
Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: (napomene)
Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom samo relevantne kategorije) Pohađanje nastave, Aktivnosti u nastavi
Način ocjenjivanja: Pismeni ispit, Analiza objavljene publikacije
Obvezna literatura:

Bertram L, Tanzi RE. The current status of Alzheimer's disease genetics: what do we tell the patients? Pharmacological Research, 50:385-396, 2004.

Serretti A, Lilli R, Smeraldi E. Pharmacogenetics in affective disorders. Eur J Pharmacology, 438:117-128, 2002.
Bray NJ, Leweke FM, Kapur S, Meyer-Lindenberg A (2010) The neurobiology of schizophrenia: new leads and avenues for treatment. Current Opinion in Neurobiology 20:810-815.

A Gururajan, G Clarke, TG. Dinan, JF Cryan (2016) Molecular biomarkers of depression. Neuroscience and Biobehavioral Reviews 64:101–133.

J Folch, D Petrov, M Ettcheto, S Abad, E Sánchez-López, ML García, et al. (2016) Current Research Therapeutic Strategies for Alzheimer’s Disease Treatment. Neural Plasticity, 2016, Article ID 8501693.doi.org/10.1155/2016/8501693

D F Levey, H Le-Niculescu, J Frank, M Ayalew, N Jain, B Kirlin, et al. (2014) Genetic risk prediction and neurobiological understanding of alcoholism. Translational Psychiatry 4, e391; doi:10.1038/tp.2014.29.

P McGowan, M Szyf (2010) The epigenetics of social adversity in early life: Implications for mental health outcomes. Neurobiology of Disease 39: 66-72.

V Michopoulos, SD Norrholm, T Jovanovic (2015) Diagnostic Biomarkers for Posttraumatic Stress Disorder: Promising Horizons from Translational Neuroscience Research. Biol. Psychiatry 78: 344-353.

M L Pfau, S J Russo (2015) Peripheral and central mechanisms of stress resilience. Neurobiology of Stress 1: 66-79.

ND Volkow, GF Koob, AT McLellan (2016) Neurobiologic Advances from the Brain Disease Model of Addiction. Neurobiologic Advances from the Brain Disease Model of Addiction. N Engl J Med 374:363-71.

PR Zoladz, DM Diamond (2013) Current status on behavioral and biological markers of PTSD: a search for clarity in a conflicting literature. Neuroscience and Biobehavioral Reviews 37, 860-895.
Dopunska (preporučena) literatura:

J Volavka (2014) Aggression in Psychoses. Advances in Psychiatry 2014: Article ID 196281, doi.org/10.1155/2014/196281

M Soyka (2011) Neurobiology of Aggression and Violence in Schizophrenia. Schizophrenia Bulletin 37:p. 913–920.

DR Rosell, LJ Siever (2015) The neurobiology of aggression and violence. CNS Spectrums, 2015: doi:10.1017/S109285291500019X

BS McEwen, JD Gray, C Nasca (2015) Recognizing resilience: Learning from the effects of stress on the brain. Neurobiology of Stress 1: 1-11

Heim C, Nemeroff CB (2009) Neurobiology of Stress. CNS Spectrum 14:13-24.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe (evaluacija):

Diskusija sa studentima i kolegama
Uspješnost kolegija će evaluirati svake godine zajedničko stručno povjerenstvo Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta u Osijeku