Šifra: 2406
Naziv Predmeta: Ekologija mora
Studijski program: Molekularne bioznanosti
Modul: Biologija mora
Nositelj predmeta:

Prof. dr. sc. Davor Lučić

Ustanova nositelja predmeta:

Sveučilište u Dubrovniku

Suradnici – izvoditelji:
Status predmeta: Izborni kolegij
Godina u kojoj se predmet predaje: I. godina
Semestar u kojem se predmet predaje: II. semestar
Cilj predmeta:

Spoznati složenost ekosustava u morskom okolišu te načine održavanja biološke raznolikosti u moru.

Sadržaj predmeta:

Uvod - Ekologija općenito
Uvod- Ekologija mora (Oceani, zatvorena mora, obalni sustavi, estuariji)
Uvod- Ekologija mora (Jadransko more)
Značajke ekosustava I. (temperatura, slanost, kisik, dušik, fosfor, silicij)
Značajke ekosustava II. (valovi, struje, svjetlost, vertikalne migracije, prilagodbe živog svijeta
Značajke ekosustava III. (ponašanje, vertikalne migracije, DSL, prilagodbe živog svijeta)
Metode i alati istraživanja mora I. (Meteo, valovi, struje, temperatura, slanost, kisik, nutrijenti)
Metode i alati istraživanja mora II. (kvalitativno, kvantitativno, nekton, plankton, bentos)
Općenite značajke živog svijeta – autohtone – alohtone vrste, plankton, bentos, nekton, definicije, primjeri, jadranske specifičnosti
Plankton I- osnovna raspodjela; bakterioplankton, fitoplankton, zooplankton i predstavnici skupina
Plankton II- meroplankton – holoplankton, predstavnici, karakteristične vrste, razdioba u vertikalnom stupcu mora
Plankton III – biomasa planktona, međusobni odnos u hranidbenom lancu, neritički plankton, oceanski plankton, prostorne migracije, odnos prema bentosu i nektonu
Bentos I - osnovna raspodjela, fitobentos, zoobentos, predstavnici skupina i karakteristične vrste
Bentos II – predstavnici skupina na različitim dnima i dubinama (mulj, pijesak, hridinasto)
Bentoska bionomija Jadranskog mora- karakteristični facijesi (poseban osvrt na livade morskih cvijetnica)
Karakteristični morski ekosustavi u oceanima- mangrove, koraljni grebeni, Sargaško more, dubokomorske životne zajednice
Nekton I - osnovna raspodjela, glavonošci, kornjače, ribe, sisavci – horizontalne migracije (sjeverna-južna mora, Florida – Sredozemno more, južni – sjeverni Jadran)
Nekton II – Srdela (Sardina pilchardus) mrijestilišta i ekološko tumačenje)
Obraštajne zajednice i akvakultura: obraštaj kaveza, kolektora i pergolara – ovisnost o ekološkim uvjetima
Introdukcija vrsta I. – putevi unosa, uzroci, posljedice, Crveno more – sjeverni Jadran, Atlantik – Crno more, Caulerpa spp. Mnemiopsis sp.
Introdukcija vrsta II. - balastne vode, Jadransko more, opasnosti u akvakulturi
Primjeri ekosustava I. Obalni ekosustavi, Limski zaljev, Riječki zaljev, Kaštelanski zaljev, Rijeka dubrovačka, Bokokotorski zaljev.
Primjeri ekosustava II. Otvoreno more, Sredozemno more, sjeverni Jadran, južni Jadran
Specifični ekosustavi I - Mljetska jezera
Specifični ekosustavi II – Malostonski zaljev – delta Neretve
Specijacija i biogeografija- alopatričke i simpatričke populacije, uzroci divergencije
Iskorištavanje mora i posljedice- ribolov, onečišćavanje,
Bioraznolikost i zaštita prirode
Zaključak - rekapitulacija osnovnih ekoloških pojmova i njihova analiza u odnosu na iskorištavanje mora

Ishodi učenja: kompetencije, znanje, vještine koje predmet razvija:

1. Analizirati funkcionalnost ekosustava u morskom okolišu.
2. Predložiti načine primjene ekoloških principa i načela u zaštiti prirodnih bogatstava i održavanju biološke raznolikosti u moru.
3. Utvrditi praktične pristupe iskorištavanja morskih ekosustava za akvakulturu i druge namjene.
4. Preispitati svrhu i značaj posebnih mjera za zaštitu pojedinih obalnih ekosustava.

ECTS bodovi 4
Predavanja 5
Seminari (IS) 5
Vježbe (E) 10
Ukupno 20
Način izvođenja nastave i usvajanja znanja:

Sudjelovanje na predavanjima i vježbama i izrada seminarskog rada koji mora biti publiciran u nekom od znanstvenih časopisa.

Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: (napomene)

ačin izvođenja je kombinacija svih navedenih kategorija

Praćenje i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom samo relevantne kategorije) Pohađanje nastave, Obvezan seminarski rad
Način ocjenjivanja: Pismeni ispit, Usmeni ispit, Esej/Seminar, Analiza objavljene publikacije, 9
Obvezna literatura:

1. Ricklefs and Miller: Ecology. 1999. (4. Ed.) Freeman and Co.
2. Barnes, R.S.K. & R.N. Huges 1982. An introduction to Marine Ecology, Blackwell Science, UK, London, pp. 351
3. Šolić, M. 2003. Osnove ekologije (interna skripta + power point prezentacije) http://www.izor.hr/hr/nastava/osnove_ekologije/OE_prez.html

Dopunska (preporučena) literatura:

Begon, Harper and Townsend: Ecology: Individuals, Populations and Communities. 1997. (3. Ed.),
Ercegović, A. 1949. Život u moru – biologijska bionomija Jadranskog mora. HAZU, Zagreb, 412 pp.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe (evaluacija):

Anketa studenata.
Uspješnost kolegija će evaluirati svake godine zajedničko stručno povjerenstvo Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na temelju uspjeha na ispitu i anketa.